AI sam po sebi nije ništa novo, a nisu niti chatbotovi. No otkad su prije par godina postali trendi i odlično sredstvo automatizacije određenih poslova, mnogi su se počeli ponašati kao da ih nikad prije nisu vidjeli. Nećemo tvrditi da ChatGPT nije napravio pravu malu revoluciju jer to bi bila laž. No problem s jednim ovakvim novitetom je što imamo sve veći broj ljudi koji chatbotove na ovaj ili onaj način tretiraju kao – ljude.
Pojedini poslodavci ih smatraju jednako sposobnim ili čak sposobnijim radnicima nego svoje zaposlenike, a “zamijenit će te ChatGPT” postala je gotovo jednako popularna prijetnja kao i “ima takvih brdo na burzi”.
Privatno, ljudi chatbotove pitaju za savjet, a mnogi korisnici im zahvaljuju svaki put kad naprave ono što su ih tražili (i zašto su programirani).
Obaraju se rekordi, planiraju oglasi
U kratkom roku od dolaska ChatGPT-a u mainstream brojni LinkedIn gurui počeli su dijeliti promptove uz pomoć kojih će vam ChatGPT sastaviti životopis i motivacijsko pismo, gotovo i odraditi razgovor za posao, a možda i raditi umjesto vas.
Sada, u brojnim tvrtkama diljem svijeta korištenje takvih alata je postalo obvezno. Tvrtke ih uredno plaćaju svojim radnicima kako bi poboljšali njihovu produktivnost, a samim time i vlastitu zaradu. Paralelno, rekordne zarade tvrtki ne znače rekordne zarade radnika jer on ipak “samo kopira iz ChatGPT-a”, iako snosi punu odgovornost za greške dotičnog.
Povezano: AI sklon pogreškama pri sažimanju vijesti
Prema TechCrunchu, Meta tvrdi da njihov AI chatbot mjesečno koristi preko milijardu korisnika (što s obzirom na njegovu dostupnost zvuči malo vjerojatno, ali u redu), a Gemini je dosegao 400 milijuna korisnika. Sve kako bi izgurali ChatGPT koji ih ima 600 milijuna.
Google ide korak dalje i već testira oglase, a Sam Altman, koji se nekoć protivio oglasima u Chat GPT-u, sad kaže da je otvoren za ideju ako bi oglasi bili u granicama dobrog ukusa.
Korisnici sve češće jailbreakaju chatbotove, posebno ChatGPT, kako bi bili “iskreniji” i “siroviji” u svojim odgovorima pritom dajući karakter nečemu što ga nema niti može imati. Digital Trends čak ima i zgodan vodič za to. Dostupan je ovdje.
Nemamo poantu, samo misao
Kamo zapravo idemo s ovim tekstom? Nigdje, samo uočavamo i raspravljamo. Kao djeca, mnogi su od nas koristili npr. Cleverbot shvaćajući da s druge strane ekrana nije osoba. Nitko ga nije tražio da radi išta umjesto nas, nitko ga nije pokušao natjerati da govori “istinu” (ali pokušavali smo ga natjerati da psuje) i nije se uvlačio u pore svake manje ili veće tvrtke.
Napredak nije loš. Dapače. Uz današnje chatbotove možemo brže doći do brojnih informacija, prijevodi i računanja su brži i lakši nego ikad prije, a dobra su pomoć i kod kreativnih zastoja. Koristiti alat za pomoć je ljudski i radimo to svaki dan, često i nesvjesno.
Chatbotovi nas sami po sebi ne zatupljuju i ne ugrožavaju. No u klimi u kojoj svaka informacija, ma koliko beznačajno izgledala, vrijedi jako puno, u kojoj se koristi svaka prilika za oglašavanje bilo čega bilo kada i u kojoj je trka za moćnim dolarom važnija od ljudske dobrobiti i prava, nije se loše zapitati jesmo li barem nešto ipak mogli – sami.
Fi Projekt 