Čak i u eri informiranog i preciznog ciljanog oglašavanja i personalizacije, 44% američkih potrošača izjavilo je kako im se čini da ih oglašivači zanemaruju i slabo razumiju. Oni koji se najviše osjećaju zanemarenima obično su bijeli potrošači iz predgrađa s prihodima višim od 100.000 dolara godišnje, skupina za koju bi mnogi očekivali da je zanimljiva američkim oglašivačima zbog dobre kupovne moći.
Prema podatcima iHeartMedia i Pushkin Industries, ovi potrošači smatraju da ih brendovi ne dosežu kroz medije koje koriste ili da, ako ih dosegnu, ne odražavaju njihove stavove i prioritete.
Istraživanje temeljeno na tri ankete
Istraživanje, koje je predstavljeno na AudioConu 2024, temelji se na pregledima nekoliko anketa.
Anketa koju je provela Morning Consult provedena je online između 3. i 5. svibnja 2024. nad 2202 potrošača. Anketu Critical Mass Media provela je online između 30. svibnja i 2. lipnja 2024., a prikupila je 1651 odgovor. Istraživanje Advertiser Perceptions provedeno je između 7. i 13. svibnja 2024. i prikupilo je 237 odgovora.
Ponavljamo, najviše se zanemarenima osjećaju bijelci, njih 63%. Latinoamerikanci čine 17% zanemarenih potrošača, crnci 15%, a Azijati 6%. Među potrošačima koji se ne osjećaju ignoriranima 58% su bijelci, 22% crnci, 13% Latinoamerikanci i 4% Azijati.
Važno je napomenuti da su rasu i etnicitet ispitanici sami procijenili i prijavili.
Što se tiče prebivališta, 40% potrošača koji smatraju da ih se zanemaruje živi u prigradskim područjima, 32% u urbanim područjima i 27% u ruralnim područjima. Podjela među potrošačima koji se ne osjećaju ignoriranim bila je slična: 40% živi u prigradskim područjima, 38% u urbanim, a 22% u ruralnim.
Zašto je su ovi rezultati problematični?
Velika većina ignoriranih potrošača, njih 75%, izjavila je da bi radije kupovali u trgovinama koje imaju iste vrijednosti kao i oni te bi isti postotak bio voljan platiti više kako bi podržao brendove koji dijele iste vrijednosti.
Slično, 72% potrošača izjavilo je kako ne želi kupovati od brendova za koje smatra da ne uzima u obzir njihove potrebe.
“Marketinški stručnjaci često se previše fokusiraju na mlađe generacije, a iako je važno izgraditi sljedeću generaciju kupaca, za mnoge brendove potrebno je doseći širu publiku kako bi se postigao dodatni rast. Najjednostavniji način da se to postigne može biti dodavanje više pristupačnih medija za masovni doseg i analiza publike koja se angažira”, rekla je Gayle Troberman, marketinška direktorica iHeartMedia za Retail Dive.
Oglašivači ignoriraju želje i stavove svojih kupaca
Iako marketinški stručnjaci pretpostavljaju da prikazivanje ciljanih oglasa i njihova personalizacija mogu pomoći u dosezanju različitih skupina potrošača, podaci sugeriraju da ti napori možda nemaju željeni učinak.
Naime, 68% potrošača izjavilo je kako ne voli kad ih prate ciljani oglasi, a ne vole niti personalizirane oglase. Unatoč tomu, sve se više sredstava troši upravo na ove metode, a trend će se nastaviti i u 2025.
Vrijednosti marketinških stručnjaka i potrošača također se značajno razlikuju, što bi moglo uzrokovati disonancu. Na primjer, dvostruko više potrošača navodi religiju kao svoju glavnu vrijednost u odnosu na marketinške stručnjake. Zakon je također problematičan jer ga kao svoju glavnu vrijednost navodi 1,75 puta više potrošača u odnosu na oglašivače.
“Dok svi brinu za obitelj, sigurnost i zdravlje, prosječan potrošač puno više brine za zakon i red, religiju i slobodu govora”, rekla je Troberman. “Ipak, ne vide da se njihove vrijednosti odražavaju u mnogim našim medijima i kreativnim izborima”.
Fi Projekt 