Jedna od zemalja koja je prva krenula s masovnim testiranjem četverodnevnog radnog tjedna je Island. Rezultati njihovog testiranja bili su pretežito pozitivni, a radnicima se najviše svidjela bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života, odnosno mogućnost da više vremena provode s dragim ljudima i baveći se svojim hobijima.
Ranije ove godine, oko 45 njemačkih tvrtki započelo je šestomjesečni eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom kako bi vidjeli može li i kod njih takva promjena donijeti pozitivne rezultate za zaposlenike i poslodavce.
Radnici ostvaruju velike koristi od skraćenog radnog tjedna
Tvrtke su svojim zaposlenicima omogućile rad s manje sati bez smanjenja plaće, a istraživači sa Sveučilišta u Münsteru pratili su učinke projekta. Eksperiment su pokrenuli konzultantska tvrtka Intraprenör iz Berlina i neprofitna organizacija 4 Day Week Global (4DWG).
Kraći radni tjedan postavlja pitanje kako održati istu razinu produktivnosti, a pritom smanjiti radno vrijeme. Može li se to postići bez povećanja razine stresa kod radnika?
Prema njemačkom eksperimentu – može. Rezultati istraživanja pokazali su da su zaposlenici bili pod manjim stresom i u boljem fizičkom i mentalnom stanju. Analiza uzoraka kose i podatci prikupljeni putem fitness narukvica potvrdili su manji broj minuta dnevnog stresa, a zaposlenici su u prosjeku spavali 38 minuta više tjedno, prenosi DW.
Dvije trećine zaposlenika reklo je da je bilo manje ometanja tijekom rada zahvaljujući drugačijoj optimizaciji rada. Mnoge tvrtke su skratile i učestalost sastanaka, dok je četvrtina uvela nove digitalne alate za veću učinkovitost.
Većina tvrtki će zadržati manji broj sati rada
Ipak, broj bolovanja nije se značajno smanjio, a nije zabilježen ni očekivani pozitivan utjecaj na okoliš (koji je zabilježen u nekim drugim zemljama, npr. Japanu), jer su neki zaposlenici koristili duže vikende za putovanja. Zbog toga ušteda energije nije bila izražena, za razliku od sličnih studija u drugim zemljama gdje su radnici manje putovali na posao.
Važno je napomenuti da je istraživanje imalo i ograničenja. Četiri tvrtke su ispale iz studije, a od preostalih, tek trećina je smanjila radno vrijeme za puni jedan dan. Kod ostalih, skraćenje je bilo manje od 10%, odnosno otprilike četiri sata tjedno.
Unatoč tome, više od 70% tvrtki iz pokusa planira nastaviti s kraćim radnim tjednom, bilo produživanjem probnog razdoblja ili trajnim smanjenjem radnih sati.
Treba napomenuti kako ova studija nije zamišljena kao preporuka za univerzalno uvođenje četverodnevnog tjedna, već kao istraživanje novog modela rada i njegovih učinaka.
Četverodnevni radni tjedan sve popularniji u Europi
Četverodnevni radni tjedan nešto je s čime tvrtke eksperimentiraju već godinama. Jedan od poznatijih eksperimenta proveo je Microsoft u Japanu tijekom ljeta 2019. Produktivnost radnika porasla je za 40%, potrošnja električne energije je pala i bilo je manje nepotrebnih sastanaka.
Inače, četverodnevni radni tjedan je sve popularniji u Europi. Britanska Laburistička stranka usvojila ga je kao službenu politiku, a prosječno radno vrijeme u Nizozemskoj je samo 29 sati tjedno, najkraće među industrijaliziranim zemljama. Belgija je prva europska država koja je zakonski uvela četverodnevni radni tjedan, a nedavni eksperimenti iz Islanda i Njemačke su nam sad već poznati.
Ovaj stil rada ima svoje prednosti i mane
Ne postoji sistem rada koji će odgovarati baš svakome, a isto vrijedi i za četverodnevni radni tjedan.
Primarne prednosti koje su uočene tijekom eksperimenata su bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života što je smanjilo znakove stresa kod zaposlenika, a u nekim je eksperimentima zabilježeno i poboljšano opće zdravlje zaposlenika, piše Owl Labs.
Radnici su bili motiviraniji i produktivniji, a tvrtke su zahvaljujući ovom modelu lakše privlačile nove zaposlenike koji cijene fleksibilnost. Zaposlenici cijene dodatni slobodan dan za osobne interese, što vodi ka većem zadovoljstvu i lojalnosti prema tvrtki.
Nedostatci su se ticali same implementacije budući da je bilo potrebno prilagoditi rasporede i način rada cijelog poduzeća što je zahtijevalo značajne promjene u poslovnim procesima. Neki su zaposlenici osjećali veći pritisak vezano uz rokove jer su imali dan manje da izvrše zadatke, pogotovo kad je u pitanju suradnja s klijentima koje se skraćeni radni tjedan određene tvrtke uopće ne tiče.
Također, neke industrije teško ili nikako mogu primijeniti ovaj način rada jer njihove usluge moraju biti uvijek dostupne, poput zdravstva ili maloprodaje. No imajući na umu da se u mnogim industrijama i tvrtkama ovakav sistem može bez problema implementirati, pogotovo s obzirom na pozitivan utjecaj koji ima na radnike, ne čudi njegova popularnost u zemljama koje ćemo redovito nazvati “dobro uređenima”.
Fi Projekt 