Prirodni eksperiment koji je proizašao iz povećanog gejmanja uslijed pandemije COVID-19 omogućio je znanstvenicima u Japanu da ustanove kako video igre doista utječu na mentalno zdravlje igrača. Njihovi su rezultati promijenili uobičajena shvaćanja o video igrama kao prijetnji mentalnoj dobrobiti – dokazali su posve suprotno.
Dosadašnja istraživanja bila su uglavnom promatračke prirode
Istraživanje se temeljilo na podacima od dobitnika nagrada u igrama na sreću, a među tim su nagradama bile mogućnosti kupnje igraćih konzola. Rezultati su pokazali da posjedovanje konzole smanjuje psihološku uznemirenost i poboljšava životno zadovoljstvo. Ovi su rezultati objavljeni u časopisu Nature Human Behaviour.
S obzirom na to da postoji gotovo tri milijarde gejmera diljem svijeta, igranje video igara postalo je dio svakodnevnog života mnogih ljudi. No, s porastom zabrinutosti o mogućim negativnim učincima video igara, pogotovo nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala gaming disorder (ovisnost o igranju) kao poremećaj mentalnog zdravlja, rasprave o utjecaju igara na mentalno zdravlje su porasle, osobito tijekom pandemije kada je došlo do porasta igranja. No ovisnost i hobi nikako nisu isti pojmovi, što je japanskim znanstvenicima bilo jasno.
Tijekom pandemije, mnogi roditelji, liječnici i političari počeli su izražavati brigu da igre štete mentalnom zdravlju mladih. No, dosadašnja istraživanja uglavnom su bila promatračke prirode i nisu mogla jasno utvrditi uzročno-posljedične veze između igranja igara i mentalne dobrobiti.
Povezano: Potpišite peticiju Stop deaktivaciji videoigara
Istraživači su željeli ustanoviti postoji li razlog za brigu
Hiroyuki Egami, docent na Sveučilištu Nihon, koji je bio jedan od autora istraživanja, izjavio je da su, kao roditelji troje djece, on i njegova supruga primijetili povećanu zabrinutost roditelja zbog vremena koje djeca provode igrajući video igre. Mnogi roditelji su se bojali da igre negativno utječu na njihovu djecu, što je često stvaralo napetost u obiteljima. Egami i njegov tim željeli su istražiti je li ta zabrinutost utemeljena na znanstvenim dokazima.
Zbog nestašice konzola tijekom pandemije, u Japanu su organizirane nagradne igre za kupnju Nintendo Switch i PlayStation 5 konzola za kojima je vladala nestašica. Istraživači su to iskoristili kao prirodni eksperiment, gdje je osvajanje konzola postalo nasumični događaj koji je omogućio ljudima da nabave konzolu. Ovaj sustav pružio je priliku da se u stvarnom svijetu ispita kako igranje video igara utječe na mentalno zdravlje, bez uobičajenih pristranosti koje mogu nastati u promatračkim studijama.
Istraživački tim prikupio je podatke iz pet online anketa između prosinca 2020. i ožujka 2022., u kojima je sudjelovalo 97.602 osoba u dobi od 10 do 69 godina diljem Japana. Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim navikama igranja igara, mentalnom zdravlju, zadovoljstvu životom i drugim sociodemografskim čimbenicima. Istraživači su također pratili koliko vremena sudionici provode igrajući igre te jesu li redoviti korisnici konzola.
Glavni rezultati istraživanja odnosili su se na psihološku uznemirenost i životno zadovoljstvo, mjerene kroz Kesslerovu skalu psihološke uznemirenosti (K6) i Skalu zadovoljstva životom (SWLS). Rezultati su pokazali da su osobe koje su osvojile lutriju za kupnju konzole imale smanjenje psihološke uznemirenosti i poboljšanje životnog zadovoljstva.
Rezultati istraživanja mnoge su iznenadili
Egami je primijetio da su rezultati izazvali iznenađenje, posebno kod epidemiologa u timu, jer su dotadašnji istraživači uglavnom izražavali zabrinutost zbog negativnih učinaka igara. Međutim, studija je pokazala da posjedovanje Nintendo Switch konzole smanjuje psihološku uznemirenost za oko 0.2 standardne devijacije, dok PS5 smanjuje uznemirenost za 0.1 standardnu devijaciju. Poboljšanja u životnom zadovoljstvu bila su izraženija kod PS5 korisnika, s povećanjem za oko 0.2 standardne devijacije.
Zanimljivo je da je ovo istraživanje pokazalo da Nintendo Switch ima veće pozitivne učinke na djecu nego na odrasle. Također, oni koji su igrali igre intenzivno (tzv. hardcore gameri) pokazali su veće poboljšanje mentalnog zdravlja od onih koji su igrali povremeno.
Umjerenost razdvaja hobi od ovisnosti
Istraživači su također otkrili da su pozitivni učinci igara smanjeni kod osoba koje su igrale više od tri sata dnevno, što ukazuje da je umjerenost ključna za postizanje pozitivnih učinaka igara.
Egami naglašava da previše igranja može smanjiti vrijednost pozitivnih učinaka. Iako su rezultati ohrabrujući, istraživači su svjesni da je istraživanje provedeno tijekom pandemije, što bi moglo pojačati pozitivne učinke igranja zbog specifičnih okolnosti, poput ograničene dostupnosti fizičkih aktivnosti.
Unatoč tim ograničenjima, istraživači vjeruju da pandemija nije jedini razlog za pozitivne učinke igara te da postoji nekoliko mehanizama putem kojih igranje igara može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje. Planiraju i dodatna istraživanja kako bi bolje razumjeli te mehanizme te istražili dugoročne učinke video igara na mentalnu dobrobit ljudi.
Ovo je istraživanje pružilo čvrste dokaze koji osporavaju dugogodišnje uvjerenje da video igre nužno imaju negativan utjecaj na mentalno zdravlje.
Fi Projekt 