Mladi radnici osjećaju se siromašno, a brine ih generativni AI

Prema istraživanju koje je proveo Deloitte, već treću godinu za redom milenijalci i generacija Z najviše se brinu oko troškova života, a njih preko 50% živi “od plaće do plaće”. U istraživanju je sudjelovalo 23 tisuća ispitanika iz 44 zemlje.

Radnici su nesigurni, ali optimistični

Preciznije, 56% anketiranih pripadnika generacije Z i 55% anketiranih milenijalaca izjavilo je kako žive “od plaće do plaće”, što je porast od 5% i 3% u odnosu na prošlu godinu. Oko 30% ispitanika izjavilo je kako se zbog toga osjeća nesigurno.

Istovremeno, nešto manje od trećine ispitanika vjeruje da će se ekonomska situacija poboljšati u njihovim zemljama u narednoj godini. Što se tiče vlastitog financijskog stanja, 48% pripadnika generacije Z i 40% milenijalaca očekuje poboljšanje u sljedećoj godini. Ovako visoka razina očekivanja boljih ekonomskih uvjeta nije zabilježena otkad je počela pandemija.

Zbog generativnog AI neki razmišljaju o prekvalifikaciji

Gotovo 60% ispitanika vjeruje kako će generativni AI značajno utjecati na njihov karijerni razvoj i način rada. Očekuju da će zbog rasta AI-a trebati potražiti nova radna mjesta koja neće biti toliko podložna automatizaciji. Rješenje vide u fizičkom i zanatskom radu, a mnogi od njih razmišljaju o prekvalifikaciji.

Pokazalo se i da žene osjećaju veću nesigurnost vezano uz AI nego muškarci. Dijelom je to vjerojatno zbog toga što žene rjeđe rade fizičke poslove.

No, ispitanici koji redovito koriste generativni AI na poslu ne osjećaju istu nesigurnost. Vjeruju kako će im ona osloboditi vrijeme, poboljšati način i kvalitetu rada, te pozitivno pridonijeti ravnoteži poslovnog i privatnog života.

Paralelno, vjeruju kako će sve jača automatizacija eliminirati neke poslove i otežati novim generacijama ulazak na tržište rada.

Generacijski prioriteti se mijenjaju

Da milenijalci i generacija Z imaju nešto drugačije prioritete od prethodnih generacija pokazuje i to što glavnim pokazateljem uspjeha ne smatraju titule, promaknuća i iznos plaće, već ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Tomu je uvelike pomogao masovni prijelaz na rad od kuće koji je mnogima važan uvjet prilikom traženja posla.

Moguće je da je to dijelom i zbog toga što su obje generacije svjesne ekonomskih kriza i nedostatnog usklađivanja plaća s inflacijom na što ne mogu puno utjecati.

No jasno je da otvorenije govore o stresu na poslu i problemima s mentalnim zdravljem. Nešto više od trećine ispitanika izjavilo je da su pod stresom većinu vremena. Stres im najviše uzrokuje posao i loša ravnoteža privatnog i poslovnog, a zatim financije i zdravlje.